NIŠTA SE PROMIJENILO NIJE TROSTRUKI LOGOR JASENOVAC

O PREDSTAVLJANJU KNJIGE “ NIŠTA SE JOŠ PROMIJENILO NIJE”

Na portalu HKV-a Damir Borovčak daje sjajan prikaz predstavljanja knjige. Jedan komentar čitatelja bio je: “Hvala i čestitke! Podmladak nedostaje. Mislim da bi i njima nekako trebalo približiti problematiku.” Potpuno suprotni doživljaj imali smo sutradan dr. Stjepandić i ja u parku kod hotela Esplanada. Trči za mnom jedan mladi gospodin sa sinčićem u rukama. Pored njega još dva sina. Doznajem da je na klupi supruga s kćerkicom. Poslije tri sina dobio je i kćerku! Radi doktorat i na mojoj listi je. Zahvaljuje mi se na tekstovima koje prima. I kaže mi kako ima mnogo mladih koji misle kao on. I sve ih je više i više.

-       Njihovo vrijeme prolazi, kaže mi.

-       Dakle, ima smisla sve ovo što radim?

-       Itekako ima.

Iako sam mislio da je previše mojih tekstova oko nove knjige (intervju u Melbourneu, i dva komentara tekstova iz Jutarnjeg lista) odlučio sam napisati i ovaj tekst. Za mlade koji su na mojoj listi i za one kojima oni prosljeđuju moje e-mailove. Vratimo se prikazu g. Borovčaka. Na početku on konstatira:

“U prvom redu našli su se okupljeni oni koji nisu crvenom đavlu prodali dušu, a nekako su uspjeli preživjeti crne dane opake mesićeve detuđmanizacije. U prvom redu su sjedili Dario Kordić prodan Haagu na 17 godina, Venera Kordić prisiljena na 17 godina suza i očaja bez prava žalbe, arhiepiskop Aleksandar pastir nepriznatih i obespravljenih 16 tisuća hrvatskih pravoslavaca u vrtlogu hrvatskog nezakonja, velikan pobjedničke hrvatske diplomacije prof. dr. Zvonimir Šeparović bez dostojnog mjesta i priznanja za 25. obljetnicu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, sisački biskup Vlado Košić iz županije prepune jama žrtava lažnih antifašita te Marko Perković Thompson proglašen ustašom jer je bio spreman braniti dom svoj od četničke provale i razaranja. Sadržaj knjige antife ne će ni pogledati, ali će sigurno tuliti i zavijati zbog prvog reda uglednih gostiju na predstavljanju.”

Evo jednog komentara na tu temu: Glavno da je bio naš dragi Marko. Kako su se samo poredali u obrambeni hrvatski zid. Marko, Košić, Šeparović, arhiepiskop HPC Aleksandar, Dario Kordić  ......

Ne može nam nitko ništa..... KOLEKTIVNA SVIJEST

http://www.hkv.hr/reportae/d-borovak/25945-opasni-znanstvenici-u-domu-specijalne-policije.html

http://direktno.hr/en/2014/medijski_partneri/75651/'Opasni'-znanstvenici-u-Domu-specijalne-policije.htm

http://www.dragovoljac.com/index.php/obavijesti-i-najave/3216-opasni-znanstvenici-u-domu-specijalne-policije Nisam mislio spominjati tko je sve bio na predstavljanju jer bi sigurno nekoga važnoga zaboravio. Ali moram komentirati ovaj prvi red.

Zašto? Pa više puta sam navodio riječi dr. sc. Marka Tokića koji je na predstavljanju mojih knjiga znao govoriti o četiri stupa Pečarićeve Hrvatske: Franjo Tuđman, Dario Kordić, Marko Perković Thompson i biskup Vlado Košić. Da, stupovi “moje” Hrvatske su bili u tom prvom redu. Onaj najvažniji Otac moderne hrvatske države akademik Franjo Tuđman je u nama. A ako baš hoćemo možemo reći da ga je u tom prvom redu predstavljao njegov ministar vanjskih poslova u vrijeme kada je Hrvatska priznavana predsjednik HNES-a prof. dr. sc. Zvonimir Šeparović.

Inače, predgovor knjizi napisao je poznati hrvatski književnik i kolumnist Nenad Piskač. Njegov govor s predstavljanja izazvao je veliku pozornost jer je objavljen na više hrvatskih portala:

http://narod.hr/kultura/foto-nenad-piskac-knjizi-ak-josipa-pecarica-dr-josipa-stjepandica-nista-se-jos-promijenilo-nije

http://kamenjar.com/nenad-piskac-rijec-predstavljanju-knjige-ak-josipa-pecarica-dr-josipa-stjepandica-nista-se-jos-promijenilo-nije/

http://hrvatskonebo.com/hrvatskonebo/2017/02/04/nenad-piskac-rijec-na-predstavljanju-knjige-ak-josipa-pecarica-i-dr-josipa-stjepandica-nista-se-jos-promijenilo-nije-odrzanoga-u-zagrebu-3-veljace-2017/

http://www.dragovoljac.com/index.php/obavijesti-i-najave/3203-nenad-piskac-rijec-na-predstavljanju-knjige-ak-josipa-pecarica-i-dr-josipa-stjepandica-nista-se-jos-promijenilo-nije-odrzanoga-u-zagrebu-3-veljace-2017 Predsjednik HKV-a prof. Đuro Vidmarović mi je poslao svoj kratki komentar: Jedan od najvećih srbijanskih pjesnika 20. stoljeća napisao je stihove pune mržnje prema Hrvatima koje vam šaljem kao ilustraciju. Ta se pjesma danas širi srpskim medijima. Ali s druge strane imamo Zmaj Jovu koji je pisao u duhu dobrosusjedskih odnosa. Sve dok sadašnja srbijanska intelektualna elita ne prihvati Evađelja i postulate Kristove nauke kao etičke vrijednosti, a u politici europske vrijednosti kao što su ne miješanje u unutarnje poslove susjednih Država, poštivanje njihovoga teritorijalnog integriteta i unutarnjeg poretka, izbjegavanje manipuliranja sa svojim etničkim ograncima u svrhu neke nove moguće etno-integracije u teritorijlanom smislu, prihvaćanje srpskoga i hrvatskoga jezika kao dviju lingvističkih znanosti, suočavanje s porazom u agresivnim ratovima koje su vodili 90-tih godina, odricanje odprisvajanja i krađe tuđe kulturne baštine, etc. neće biti među našim Državama i narodima željene konvivencije. Kolega Piskać je dobro detektirao našu stvarnost.

U prilogu mi je i poslao pjesmu Jovana Dučića: Pjesma o Hrvatima. Srećom Dučić nije bio živ kada su hrvatski ratnici od srpskih hrabrih vojnika napravili zečeve. Predstavljanje je vodio “Igor Vukić, novinar istraživač te prokazivač antifa muljatora i kako sve više izvire istina o trostrukom logoru Jasenovac. Vukić upozorava na izmišljena imena i podatke, na umnožavanja brojaka žrtava u tom čudnom spomen području, u koje ni krvavi maršal JBT nikada nije htio navratiti. Vukić je pozdravio nazočne, kako priliči domaćinu, prije svega sve antife ako su se neustrašivo ušuljali u Dom specijalne policije te posebno novinare Jutarnjeg lista koji su se ovih dana proslavili s glupostima u preradbi izjava akademika Josipa Pečarića”.

Napad Jutarnjeg na mene spominje i Tvrtko Dolić:

http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/kako-ponovno-osuditi-osudeni-ustaski-pokret-997182/

Zapravo “napad” iz Jutarnjeg je izvrsna stvar. Knjiga je posvećena hrvatskom braniteljima, napose HOS-ovcima koji su ginuli s pozdravom ZDS, a uz posvetu je dan zvanični grb HOS-a. Svojim napadom pokazali su da im i kod ploče u Jasenovcu ne smeta što je ona tamo. U našoj posveti nema Jasenovca, pa im opet smeta. U kojoj normalnoj državi bi se netko usudio napasti one koji su dali svoje živote u stvaranju i obrani te države, ili bi se usudili napasti nešto što je odobreno u toj državi, a da ih nitko ne prozove zbog nepoštovanja te države? Samo u Hrvatskoj, zar ne? Jasenovac im je služio samo da prikriju svoju stvarnu ulogu u sprovođenju velikosrpskog Memoranduma SANU 2. Kao što sam nebrojeno puta upozoravao oni moraju i sami sebi opravdati svoje sluganstvo fašističkom velikosrpskom agresoru i poslije velike pobjede hrvatskih branitelja kada su od srpskih vojnika napravili zečeve. A tu su najgori učinak napravili HOS-ovci i Marko Perković Thompson. Naime u samom početku rata kada je Hrvatsku napala četvrta armija u Europi i kada joj je Embargom na uvoz oružja bilo oduzeto pravo na samoobranu do zuba naoružani fašistički agresori bojali su se od samih oznaka HOS-a na kojima je bio znak ZDS. A o HOS-ovcima piše i Dolić: “Osobno sam mišljenja da je svaki napad na pozdrav “Za dom” zapravo napad na hrvatski jezik, napad na koncept hrvatske nacije, okrenut domu i obitelji, pa i napad na cijelu ljudsku civilizaciju. Uz sve to, časni HOS je najsvjetlija postrojba našeg obrambenog Domovinskog rata, koja se u obrani doma i Domovine pokrenula prva, koja nije počinila niti ratni zločin niti zločin u ratu.”

A krv u žilama se fašističkim velikosrpskim agresorima tada i do dana današnjeg ledila kada bi čuli “Bojnu Čavoglave”. Da, mora da im je strašno kada Thompson uzvikne: ZA DOM! O svemu tome pogledajte npr. knjige:M. Kovačević i J. Pečarić, Thompson u očima hrvatskih intelektualaca – Bilo je i to jednom u Hrvatskoj, Fortuna, Zagreb, 2008.

J. Pečarić, Hajka na Thompsona, Zagreb, 2012.

Tako je u Jutarnjem raskrinkana priča da je problem što je ploča za poginule branitelje postavljena u Jasenovcu. Sličnu laž imali smo i kod naše Peticije ZDS, koja je pokrenuta prije skoro dvije godine zbog napada na Thompsona i njegovu “Bojnu”. To ni tada nisu spominjali već kao sada u Jutarnjem samo Drugi svjetski rat. Namjerno ili ne, i sada su u Jutarnjem uz mene spomenuli samo Thompsona. Da netko ne bi posumnjao da se oni ne slaži s onim srpskim da su hrvatski branitelji zapravo ustaše koji se bore za Tuđmanovu ustašku državu. Kao da se rugaju goldsteinima i sličnim koji tvrde da znaju što su HOS-ovci mislili kada su ginuli za Hrvatsku, a to što goldsteini znaju da su HOSovci mislili je mnogo gore od davanja svojih života za Hrvatsku. Jugo-komunisti uvijek ostaju jugo-komunisti, zar ne?Inače, dobio sam i naputak kako treba čitati tekstove kao što je taj u Jutarnjem listu: Treba uzeti njegov tekst i prepisati prva dva pasusa. Zatim krenuti od rečenice do rečenice i tamo gdje on npr. napiše „ustaše“, jednostavno umjesto te riječi ubaciti neku drugu, npr. „Titovi komunisti“ i sve ostalo ostaviti kako je agitpropovac napisao. i tako redom i dosljedno Moramo priznati da je i Srbima i njihovim slugama u Hrvatskoj strašan poraz u kojem je bajka o strašnim srpskim vojnicima pretvorena u priču o zečevima. A takvima hrvatske sluge, po onom mom JEDNOM SLUGA – UVIJEK SLUGA, moraju i dalje služiti. A raspadaju im sve srpsko-komunističke poluge, sve srpsko-komunističke laži. Paniku su nedavno pokazali kada su hrvatske vlasti odlučile ispitivati logor Jadovno. Tko može pronaći na desetine tisuće žrtava u jamama u kojima tih žrtava nema. Laž o Jasenovcu dobro je načeta u posljednim istraživanjima. Ovo predstavljanje je vodio Igor Vukić, tajnik Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac. A tu je i predsjednik Društva dr. sc. Stjepan Razum. Koliko su njihova istraživanja itekako prodrmala mit o Jasenovcu. A nedavni snimak Stjepana Mesića u kome on iznosi istinu o logoru Jasenovac je doista strašan udar svim srpskim slugama u RH. Strašan udar je i onima koji misle – da bi skinuli ploču u Jasenovcu – proglasiti Jasenovac mjestom posebnog pijeteta. Naime, nije jasno misle li takvi uz takav proglas navesti Mesićeve riječi! Vjerojatno je i samim Srbima i njihovim slugama postalo jasna sva besmislenost njihove priče o “Oluji” i  njihovom zahtjevu da se tada uvede i dan žalosti zbog strašnih stradalih Srba. Postalo im je jasno da tako nešto nijedna hrvatska vlast neće ostvariti. Zato im je napad na pozdrav ZA DOM SPREMNI ostao kao jedina nada da će uspjeti u nečemu izvojevati pobjedu. Otud toliki napadi na Thomsona već više od 15 godina. Otud napadi i na HOS-ovce. Otud napadi na pozdrav ZA DOM SPREMNI! Moramo priznati da im je doista izvrsna satisfakcija poraz – makar i toliko dugo poslije rata – onih koji su im budili strašan strah od samog početka rata i koje vjerojatno najviše krive što su na kraju pretvoreni u zečeve! To sam i sam osjetio na svojoj koži. Do prije dvije godine odnos prema meni bilo je prešućivanje svega što radim uključujući i znanstvena postignuća. Pisao sam i o Jadovnom – bez nekakvih reakcija. Pisao sam i o Jasenovcu. Čak i dvije knjige: J. Pečarić, Srpski mit o Jasenovcu / Skrivanje istine o beogradskim konc-logorima, Hrvatski povijesni institut, Zagreb, 1998.

Drugo izdanje:  Srpski mit o Jasenovcu I: Skrivanje istine o beogradskim konc-logorima,Element, Zagreb, 2000. SRPSKI MIT O JASENOVCU

J. Pečarić, Srpski mit o Jasenovcu II /: O Bulajićevoj ideologiji genocida hrvatskih autora, Element,  Zagreb, 2000.JASENOVAC PART 1    JASENOVAC PART 2 Prvu je Bulajić uz Cohenovu svrstao u dvije najantisrpskije knjige u povijesti. U Hrvatskoj – prešućivanje. “Oluja”. Priznao sam najveći mogući hrvatski genocide – pravljenja zečeva od Srba:

J. Pečarić, Hrvatski genocid: Napravili zečeve od Srba, Zagreb, 2014. U dva navrata sam zato predlagao Hrvatskom saboru da 05. 08. bude i Dan žalosti zbog Srba zečeva. Ni Sabor mi nije odgovorio. Opet prešućivanje! Ali kada smo pokrenuli Peticiju ZDS – napadi sa svih strana. Napadaju ono što sam dao u znanosti, moju obitelj, moje suradnike. Zato sam o i oko ZDS napisao PET knjiga: J.Pečarić. Dva pisma koja su skinula maske / Na hrvatsku šutnju nismo spremni!, Zagreb, 2015. pp.406. J. Pečarić, Oba su pala, Zagreb, 2016., str. 392. J. Pečarić i J. Stjepandić, Ništa se još promijenilo nije, Zagreb, 2017. Str. 346.

J. Pečarić, Pišem pisma, odgovora nema! 1. / Navodna Hrvatska zaklada za znanost, Zagreb, 2017. str. 245. PIŠEM PISMA

J. Pečarić, Pišem pisma, odgovora nema! 2. / Je li Akademiji važna znanost?, Zagreb, 2017. str. 212.

U tisku je i šesta:

J. Pečarić, Dnevnik u znaku ‘Za dom spremni’.

Bit će zanimljivo vidjeti koliko je strašno što se pozdrav ZA ZA DOM SPREMNI nalazi u samom naslovu knjige, kada je smetao u pozivnicama i posveti braniteljima, ili u ovoj državi odobrenom grbu HOS-a! Kao da mi ne znamo da njima smeta baš samo postojanje ove države, zar ne?