HOĆEMO USPJEŠAN STEČAJNI PLAN DA SE SAČUVA RIBOPRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

HOĆEMO USPJEŠAN STEČAJNI PLAN DA SE SAČUVA RIBOPRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

Stečajni upravitelj tvrtke Adria d.d. Zadar Dragan Bijelić, koji je došao iz Šibenika, u sredstvima informiranja je navodio da je dug Adrie više od 200 milijuna kuna. Smatramo da je dug „prenapuhan“ i da je to samo priprema za nastavak pljačke kroz stečaj. Stečajni upravitelj Bijelić ušao je u tvrtku i ne može ući u problem jer vodi još nekoliko stečajeva. Kao da su koordinirani u izjavama o „prenapuhanom“ dugu, osim stečajnog upravitelja Bijelića i sindikalni vođa Šimo Orešković,predsjednik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske (PPDIV-a) je također već ranije u sredstvima informiranja izjavljivao „da se dug penje na oko 200 milijuna kuna“. Pritiske od samog početka na Adriju su radili i sindikati, odnosno sindikalne vođe - Šimo Orešković i Ivica Blažević, regionalni povjerenik PPDIV-a za Dalmaciju, koji su se pokazali kao saveznici grupaciji koja hoće uništiti Adriju, te su sa svojim postupcima napravili uslugu navedenoj grupaciji tako što su uspjeli inicirati pokretanje stečaja. Na ročištu održanom u Trgovačkom sudu u Zadru, dana 24. veljače 2015. godine, povodom prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom Adria d.d. Zadar, a radi izjašnjavanja o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka i rasprave o uvjetima za otvaranje stečajnog postupka, utvrđeno je da je dug Adrie oko 82.000.000,00 kuna. Na ročistu je bio prisutan i Ivica Blažević, regionalni povjerenik PPDIV-a za Dalmaciju. Zašto onda Bijelić i Orešković navode u sredstvima informiranja 200 milijuna kuna duga? Također, Koordinacijski odbor radnika Adrie Zadar  i Udruga bivših zaposlenika «Solidarnost» Zadar poslali su dopis stečajnom upravitelju Bijeliću, 28. kolovoza 2015. godine da im dostavi podatke o tražbinama svakog vjerovnika Adrie Zadar jer su im podaci potrebni za izvještajno ročište, koje će se održati u Trgovačkom sudu Zadar, 14. rujna 2015. godine. U odgovoru koji je Bijelić dostavio, 30. kolovoza 2015. godine je naveo „ Još se radi na izradi tražbina. Sam stečajni postupak teče uz mnogo problema, jer ovaj stečajni upravitelj nema nikakvih prihoda za ADRIA DD u stečaju, a trebalo je i nadalje treba, mnogo poslova uraditi, za koje se traži financijska naknada. I sama izrada tražbina u najvećoj mjeri ovisi o računovodstvenom servisu, koji je obavljao sve računovodstvene poslove i koji traži naknadu za svoj rad, a koja mu se u ovom trenutku ne može osigurati“. I Još nisu izrađene tražbine vjerovnika, a u sredstvima informiranja se navodilo da je dug Adrije više od 200 milijuna. Što više reći na ovo? Interesantno je da svi suci Trgovačkog suda u Zadru tražili izuzeće da ne budu stečajni sudci u stečaju Adrie, pa je tako izuzeće zatražila iArdena Bajlo, koja je bila stečajni sudac Adrie na ročištu održanom u Trgovačkom sudu u Zadru, dana 24. veljače 2015. godine, povodom prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, što joj je i udovoljeno. Na kraju je stečajni predmet zadužila sutkinja Terezija Goreta iz Šibenika – Stalna služba u Šibeniku. Tako su iz Šibenika i stečajni sudac i stečajni upravitelj. To sve govori koje su igre oko stečaja Adrie. Zadarske tvrtke koje su opljačkane kroz pretvorbu i privatizaciju završile su u stečaju. S vremenom su se stečajevi pokazali kao efikasan nastavak pljačke koja je započela pretvorbom. Došlo je do zlouporabe stečajeva koji su iskorišteni kako bi se iz „stečajnih mrtvaca“ izvukla posljednja kuna u korist umrežene stečajne mafije. U stečajevima je počinjen jednak ili čak veći kriminal kao i u razdoblju pretvorbe i privatizacije bez ikakvih sankcija. Nitko ne kontrolira kako je stečaj proveden, a još manje kako je do njega došlo. Stečajevi su se tako, pored brze prodaje, pokazali kao najefikasnije sredstvo za pokrivanje i zataškavanje kriminala koji je u tvrtkama napravljen u prethodnom razdoblju, a u konačnici i kao sredstvo za legalizaciju opljačkane imovine.  Predlažemo da se Adrijino atraktivno zemljište uz more, koje se prostire u zadarskoj lučko-industrijskoj zoni uz novu luku u Gaženici na oko70.000 kvadratnih metara proda za oko 20 milijuna eura. Obaveze Adrie prema vjerovnicima su oko 10 milijuna eura. S navedenim iznosima namirit će se vjerovnici, a preostalim iznosom može se izgraditi nova tvornica za preradu ribe u poslovnoj zoni Murvica ili Crno kod Zadra. Ovim pozivamo Grad Zadar, Zadarsku županiju  i Vladu RH da se dogodi zajedništvo kao i kod Imunološkog zavoda, a sve kako bi se sačuvala strateška grana - riboprerađivačka industrija u Hrvatskoj. Pozivamo se na UREDBU (EU) br. 1380/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA O ZAJEDNIČKOJ RIBARSTVENOJ POLITICI, od 11. prosinca 2013., koja potiče i omogućava uvjete za gospodarski isplativ i konkurentan ribolov i prerađivačku industriju te za aktivnosti na obali koje su povezane s ribolovom, kao i opskrbu hranom i sigurnosti hrane te zapošljavanju i dr. Zajednička ribarstvena politika (ZRP) osigurava da su aktivnosti u ribarstvu i akvakulturi dugoročno ekološki održive i da se njima upravlja na način koji je u skladu s ciljevima postizanja gospodarskih i društvenih koristi te koristi za zapošljavanje i doprinos dostupnosti zaliha hrane. Pridonosi primjerenom životnom standardu za one koji ovise o ribolovnim aktivnostima, imajući u vidu priobalno ribarstvo i društveno-gospodarske aspekte. Pridonosi učinkovitom i transparentnom unutarnjem tržištu za proizvode ribarstva i akvakulture te osiguravanju ravnopravnih uvjeta za proizvode ribarstva i akvakulture koji se stavljaju na tržište Unije i dr. Financijska pomoć Unije može se odobriti radi doprinosa postizanju gore  navedenih ciljeva. Radnice Adrie hoće raditi i zahtjevaju da stečajni sudac i stečajni upravitelj, zajedno s vjerovnicima,  uz  podrušku Grada Zadra, Zadarske županije i Vlade RH naprave uspješan stečajni plan, a sve da se  sačuva riboprerađivačka industrija, koju potiče i EU.

POSLANO:

1.     Vladi RH

2.     Zadarskoj županiji

3.     Gradu Zadru

4.     Trgovačkom sudu Zadar

5.     Stečajnom upravitelju

U Zadru, 1. rujna 2015. godine

Predsjednica

Koordinacijskog odbora radnika Adrie Zadar d.d. Zadar

Jadranka Grdović

I

Udruga bivših zaposlenika «Solidarnost» Zadar

Predsjednik

 Petar Smokrović