PISMO DR. STJEPANDIĆU
Poštovani dr. Stjepandić,
Dragi imenjače,
Zahvaljujem Ti se na pismu upućenom dr. sc. Ivanu Đikiću.Ono je u međuvremenu objavljeno i na nekim našim portalima. http://narod.hr/hrvatska/dr-
Posebno mi je bilo drago vidjeti kako se pozivaš i na prof. Ćatića: "Znakovito je da je profesor emeritus Igor Čatić, moj bivši profesor, potpuno neovisno od mene došao do sličnoga zaključka, kojeg je preksinoć iznio u emisiji Otvoreno."(O samoj emisiji zanimljivo je vidjeti::
http://www.hkv.hr/izdvojeno/
http://glasbrotnja.net/
Srdačno Te pozdravlja,
Josip Pečarić
PRILOG:
CRNO-CRVENI DVOBOJ AKADEMIKA
PARALELNI INTERVJU:
JOSIP PEČARĆ I VLATKO SILOBRČIĆ'
REDOVITI ČLANOVI HAZU-a
Pečarić: Akademici ljevičari htjeli bi da smo i dalje JAZU
Silobrčić: Večina akademika zadrti su desničari i poslušnici
PARALELNI INTERVJU:
JOSIP PEČARĆ I VLATKO SILOBRČIĆ'
REDOVITI ČLANOVI HAZU-a
Pečarić: Akademici ljevičari htjeli bi da smo i dalje JAZU
Silobrčić: Večina akademika zadrti su desničari i poslušnici
Razgovarala: MIRJANA DUGANDŽIJA
Nema mira među akademicima! koliko god politički i svjetonazorno bili šarolikih uvjerenja, svaki izazov nepogrešivo ih podijeli na – «lijeve» i «desne» (te šutljivu većinu, naravno). Prošlotjedno anonimno pismo članovima, u kojem se nemilo vrijeđa i optužuje predsjednik Milan Moguš, najnoviji je skandal koji je potresao društvo hrvatskih besmrtnika. A nedavno, «desni» su pledirali za puštanje Glavaša iz pritvora, «lijevi» - možda bi ih točnije bilo zvati liberalima – im se nisu pridružili; «desni» su pozvali na bojkot predavanja predsjednika Mesića u HAZU, lijevi su se organizirali da ga «podrže». Nešto prije toga, akademici nisu izabrali Miroslava Radmana u svoje redovito članstvo, pa su «lijevi» time bili konsternirani, «desni» su to smatrali normalnim. A i jedni i drugi zamjeraju predsjedniku Milanu Mogušu na «konformizmu…» Kako je Milan Moguš predsjednik HAZU-a već u drugom mandatu, upravo smo njega zamolili za sudjelovanje u Globusovu «paralelnom» intervjuu. Kako nam je priopćila njegova tajnica, na intervju je pristao, ali, na žalost, smatrao je da «član» Vlatko Silobrčić nema u HAZU isti rang kao on, predsjednik, što paralelni intervju čini nemoguc'im. Tako smo se obratili jednom od najagilnijih članova Akademijine «desnice», Josipu Pečariću, između ostaloga i autoru knjige «Kako su rušili HAZU?». Akademik Silobrčić
Globus: HAZU se dijeli, već dulje, na „lijeve“ i „desne“. Slažete li se s time?
Globus: Kamo bi Akademiju odveli desničari da mogu?
Uzmemo li u obzir što sam upravo rekao, konzervativni akademici ne bi nikamo odveli Akademiju, oni bi ju održali takvu kakva jest.
Globus: Smatrate li da Akademija treba politički djelovati? Mislite li da akcije za bojkot Mesićeva predavanja u HAZU ili za Glavaša izražavaju gledišta većine akademika?
Smatram da bi se Akademija morala baviti svim važnim društvenim pitanjima. Ne zanima me imaju li ta pitanja ikakav politički predznak.
Globus: Zašto niste ignorirali predsjednika Mesića? Smatrate li ga i dalje vjerodostojnom osobom?
Predsjednik Mesić je izabrani predsjednik RH i po tome zaslužuje poštovanje. To, dakako, ne znači da se njegove izjave ili odluke ne smiju komentirati i kritizirati. Ono što mu je mala skupina akademika spočitavala, u mome vrijednosnom sustavu spada u „govor politike“, djelatnosti kojom se ja nikada nisam želio baviti. Ako je istinito to što se čulo u prikazanim insertima, ja to ne bih bio tako rekao.
Globus: Zašto niste potpisali peticiju za Glavaša?
Čvrsto vjerujem da je vjerodostojan samo onaj pravni sustav u kojem su svi pred zakonom jednaki. Peticije u kojima se struci određuje kako bi se morala ponašati, nisu mi prihvatljive.
Globus: Zašto Akademija nije, još od Supekova odlaska, uspjela dobiti „lijevo“ čelništvo?
Jednostavno, većina članova Akademije nije za promjene i obično, bez ikakve rasprave, ili uz vrlo malo, prihvaća prijedloge vodstva. Dakle, imate vodstvo koje želi ovakvu Akademiju i članstvo kojem to odgovara. Većina glasova dat će uvijek isti rezultat.
Globus: U anonimnom pismu upozorava se na zastarjeli način rada. Biste li ga vi ocijenili zastarjelim? Znate li o kakvih je 20 milijuna kuna riječ?
Sve što sam do sada rekao daje odgovor na vaše pitanje o zastarjelosti načina rada. Da, smatram da jest zastario.
O novčanim gubicima ne znam ništa. O novcu mogu reći samo to da mi je, kao jednom od stalnih kritičara, u godišnjem izjveštaju o radu Predsjedništva za ovu godinu bilo pripisano (ne samo meni) da je manje proračunskog novca Akademija dobila zbog tih kritika! Dakako, bez argumenata, ali uz ne baš tako uvijenu prijetnju kritičarima.
Globus: Kakav izlaz iz krize Akademije vidite?
Da opet raščistimo pojmove: sadašnje vodstvo i većina akademika ne bi se s vama složili da postoji kriza. Dakle, kakva kriza? Imate skupinu nezadovoljnika koja, iz kojekakvih razloga (najčešće nam nastoje pripisati osobne razloge) nije zadovoljna i traži drukčiju ulogu Akademije. Kako je to samo manjina, nema opasnosti od ikakve stvarne krize. Povremeno se javnost zainteresira za Akademiju kad se dogodi kakav eksces. Nakon toga se sve smiri i ide dalje kao i do tada. O tome kako ja mislim da bi Akademija trebala djelovati trebala bi u arhivu postojati hrpa dokumenata. Naime, kad god išta kažem na skupovima u Akademiji, na skupštinama ili u razredu, napišem o tome tekst, potpišem ga i predam za zapoisnik. Ne mislim da bih to trebao ovdje naširoko obrazlagati. Najkraće rečeno: smatram da bi Akademija morala o svim gorućim problemima hrvatskoga društva, a ima ih mnogo, imati svoje argumentirano gledište i prikladno ga predstaviti javnosti. Evo primjera. Godinama smatram, i ne samo ja, da sustav znanosti u Hrvatskoj treba duboke reforme da bi se uskladio sa svijetom. Jeste li vidjeli da Akademija uporno inzistira na tome u „Hrvatskoj – zemlji znanja“?Akademik Pečarić
Hazu se dijeli, vec' duže vrijeme, na “lijeve” i “desne” , kako se ponekad pokušava opisati taj sukob. Biste li ga i vi tako opisali? Slažete li se s tim?
- Nedavno je i „Večernji list” izvršio takvu podjelu pa su me svrstali u „desne”. Neki akademici su nezadovoljni jer ih nisu stavili s nama. To je i prirodno, jer u Hrvatskoj „biti desno” znači „voljeti Hrvatsku” odnosno „voljeti hrvatski narod”. Istina, u svijetu se pod „biti desno” podrazumijeva „biti konzervativan”. Vjerojatno znate za onu izreku: Ako s 20 godina nisi socijalist, nemaš srca, a ako s 40 nisi konzervativac, nemaš razuma. A nije loše imati razuma, zar ne? Zato se ipak ne bih složio sa takvom podjelom u Akademiji. I među „ljevičarima” ima onih koji nisu zaljubljeni u Srboslaviju, odnosno onih koji imaju razuma. Ali ima i onih drugih. Tako je nedavno jedan kolega u „Jutarnjem listu” od 13. prosinca za pismo koje nije vidio niti je znao tko su mu autori, tvrdio da su ga napisali ultranacionalisti. Valjda po onom „milicijskom” izvješću o „nepoznatom počinitelju hrvatske nacionalnosti”!
Kamo bi Akademiju odveli “ljevičari” - da mogu?
- U HAZU ne vlada političko jednoumlje, već su zastupljena različita gledišta. To nije slabost akademije koju treba ispraviti, već jedna od demokratskih vrijednosti. Međutim, među tzv. ljevičarima sigurno ima onih koji još uvijek sanjaju povratak JAZU. Dojam je da su ti i najeksponiraniji.
Smatrate li da akademija treba politički djelovati, izjašnjavati se oko pojedinih političkih pitanja, statusa osoba pisati peticije… Izražavaju li vaše akcije, poziv na bojkot Mesic'eva predavanja, angažman oko Glavaša, mišljenje većine akademika?
- Teško je znati mišljenje većine akademika, ako im ne date priliku da ga iznesu. Na primjer, poziv na bojkot Mesića Uprava Akademije uopće nije poslala akademicima, a on im je na početku predavanja rekao: „Niste me bojkotirali, čak nema ni mjesta.” Ukupno je oko 150 akademika, a „predavanje” je bilo u dvorani sa 100 sjedala i bilo je puno neakademika u publici. Akademija treba, kao i Crkva, govoriti o stanju u društvu. Ako to ne radi ona, dobro je da to čine akademici. Recimo, upravo događanja oko Glavaša pokazuju tu krizu hrvatskog društva. Usporedimo „Apel” s čuvenim Zolinim pismom „Optužujem”. Otvorena je hajka na potpisnike “Apela”. Ni Zola im više nije dobar, zar ne?
Zašto ste pozvali na ignoriranje predsjednika Mesića?
- On nije kompetentan držati predavanje u Akademiji. Ni procedura nije poštovana: niti je o tome bilo riječi na Predsjedništvu, a izgleda ni u odgovarajućem razredu. Kao osoba, predsjednik Mesić je izvrstan primjer čovjeka koji je bio nedosljedan upravo na pitanjima o kojima je želio nas nešto “naučiti”. Osim toga, spomenuli smo i njegova više nego upitna i nevjerodostojna svjedočenja u Haagu, neovlašteno slanje transkripata, kao i to da je iz njegova Ureda poslan transkript sa sastanka vojnog vrha uoči «Oluje», a koji je prema svjedočanstvima sudionika netočan. A taj transkript poslužio je Tužiteljstvu za osudu cijelog državnog i vojnog vrha i same operacije oslobađanja hrvatskih okupiranih područja, za «zločinački pothvat zločinačke organizacije».
Zašto ste pokrenuli peticiju za Glavaša?
Zašto ste pokrenuli peticiju za Glavaša?
Ako su točna mišljenja da je to spasilo Glavašev život, to je nešto najvrjednije što sam učinio u životu. Bila je očita želja „struktura” i mnogih medija da Glavaš umre. Naš „Apel” je pomogao ljudima kojima „savjest” nije eutanazirana da omoguće njegovo puštanje iz pritvora. Međutim, odmah potom počinje nova hajka. Pozivaju se na pravnu državu. Nije im važan život čovjeka. Žele smrt čovjeka koji je među najzaslužnijima za stvaranje države. Da, za pravnu državu se bore do posljednjeg (državotvornog) Hrvata.
To zna biti i tragikomično. Tako naslovna stranica «Večernjeg lista» od 5. 12. 2006. donosi Mesićevu poruku biskupima i akademicima potpisnicima „Apela”: «Želite kaos, a ne pravnu državu». Odmah ispod naslova nalazi se i njegova izjava: «Svatko osumnjičen, pa i Glavaš, dužan je pojaviti se na sudu.» Dakle, pustimo Glavaša da umre, da bi se mogao pojaviti na sudu.
Nekoliko dana poslije u „Slobodnoj Dalmaciji” Mesić govori kako je Margareth Thatcher pustila umrijeti irske zatvorenike koji su štrajkali glađu. Premijerka Velike Britanije je pustila umrijeti osuđenike koji su se borili za odvajanje Sjeverne Irske. Mesic' bi pustio umrijeti (i to u pritvoru!) Glavaša koji se borio za “odvajanje” Hrvatske. Pa čiji je predsjednik g. Mesicć'? Jugoslavije, Zapadnog Balkana ili ...?
Zapravo, cijela ta hajka, je atak na pravnu državu. To pokazuje i odluka Ustavnog suda u kojoj se, osim časnog izuzetka dr. Milana Vukovića, sutci se nisu ni osvrnuli na činjenicu, na koju smo i mi upozorili, da „se čovjek koji je u istom sudskom predmetu priznao zločine nalazi na slobodi, a Glavaš koji je odbacio odgovornost za iste zločine pritvoren je, a da nije završen ni istražni postupak, ni podignuta optužnica”.
To je dovelo do toga da je Glavašev život još uvijek u opasnosti. Koristim se ovom prigodom zamoliti g. Glavaša da učini sve za svoj oporavak. Da im ne dozvoli da uspiju u tom pokušaju da ga ubiju.
Zašto Akademija nije, još od Supekova odlaska, uspjela dobiti “lijevo” čelništvo?
- Zar logika ne bi trebala biti: poslije „lijevog”, „umjerenih” na redu bi trebalo biti „desno” čelništvo?
- Zar logika ne bi trebala biti: poslije „lijevog”, „umjerenih” na redu bi trebalo biti „desno” čelništvo?
Anonimno pismo nema smisla komentirati, ima ga smisla spomenuti samo utoliko što se u njemu upozorava na neke već izražene probleme – prije svega zastarjeli način rada. Biste li ga vi ocijenili zastarjelim? Znate li o kakvih je 20 milijuna kuna riječ?
- Vjerojatno je autor zamijenio brojku s 40 milijuna kuna koju je država dala za obnovu zgrade privatnog instituta u Splitu. No, znakovito je to što je medijima interesantnije neko anonimno pismo od činjenice da sam ja sastavio knjigu „Kako su rušili HAZU?” pa mu daju mnogo više prostora. A anonimno pismo završava riječima „Protjerajte iz svoje sredine retrogradne poklonike Milana Moguša...”. Za Moguša je na izborima glasovalo preko 100 akademika, pa je prirodno pomisliti da ga je napisao netko, kako i konstatira akademik Aralica, koga treba poslati na psihijatrijsko liječenje. No, ako je to tako, kako shvatiti izjavu akademika Radmana, koji u „Večernjem listu” od 27. 5. 2006. govori o „promjeni većine članova” HAZU?
Kakav izlaz iz krize Akademije vidite?
- Ja ne vidim neku krizu. Prije bih rekao da se u Hrvatskoj neargumentirano napadaju i blate sve hrvatske nacionalne institucije, ponekad ispod svake civilizacijske razine. Pa tako i Akademiju! Zašto netko želi rušiti sve što je hrvatsko? Zašto se u medijima prešućuju doprinosi znanosti i kulturi članova HAZU? Kriza u HAZU bi doista nastupila kada bi čelništvo došlo u ruke onih koji bi „promijenili većinu članova”. „Desnica” će, dobije li priliku, prije svega jasno definirati hrvatske nacionalne interese. Jedna od važnih uloga nacionalnih akademija u svijetu i jest voditi brigu, sa svog stajališta, o nacionalnim interesima i vrijednostima. Za mene, to je prije svega ponos i dostojanstvo našega naroda. Bez toga ne može biti nikakvoga boljitka, pa ni u znanosti.
POLITIČKA I IDEOLOŠKA STAJALIŠTA AKADEMIKA
TKO SU LIJEVI A TKO DESNI NA STROSSMAYEROVU TRGU
Tko su desni (konzervativci) a tko lijevi (liberalni) članovi HAZU-a? Osim eksplicitne nekolicine na «desnici», i možda podjednakog ili i manjeg broja njih na «ljevici» koji ne ostavljaju sumnju u svoja stajališta, pa i želju za promjenama, najviše je – ma kojoj politici ili svetonazoru oni bili intimno naklonjeni – privrženika statusa quo. Dakle, «desnog» čelništva Akademije na čelu s jezikoslovcem Milanom Mogušem, kojega su nedavno već'inom glasova članovi HAZU izabrali za predsjednika u drugom trogodišnjem mandatu.
LIJEVI: Eugen Pusić, Velimir Pravdić, Adolf Dragičević, Boris Kamenar, Dušan Bilandžić, Vlatko Silobrčić, Ivan Supek, Ivo Šlaus, Vera Horvat-Pintarić, Zvonimir Mrkonjić, Dioniz Sunko, Ivan Gušić, Marko Šarić, Marko Pećina, Danijel Rukavina, Tonko Maroević…
DESNI: Dubravko Jelčić, Josip Pečarić, Slobodan Novak, Slavko Mihalić, Josip Bratulić, Vlatko Pavletić, Stjepan Babić, Mislav Ježić, Ivan Aralica, Radoslav Katičić, Ante Stamć', Dalibor Brozović, Vladimir Paar, Davorin Rudolf, Ivica Kostović, Ivo Padovan, Alica Wertheimer-Baletć, Nikša Stančić, Miroslav Šicel, Mirko Tomasović, Zvonko Posavec, Žarko Dadić, Franjo Šanjek, Ivo Čikeš…
12.1.2017. u 21:50, Stjepandic, Josip je napisao/la:
Štovani gospodine Đikiću,Vaše otvoreno pismo Andreju Plenkoviću, predsjedniku Vlade Republike Hrvatske, objavljeno na današnji četvrtak (12.1.2017), ne bi smjelo ostati bez odgovora, pogotovo sljedeće tvrdnje:1. Ono što je napravio ministar Barišić u svom radu iz 2008 godine jest po definiciji plagijat.2. Također vjerujem da ste upoznati s razlozima ostavke ministrice znanosti i obrazovanja Annete Schawann, kao i ministra obrane von Karl-Theodor zu Guttenberga u Vladi kancelarke Angele Merkel.3. Broj mladih, obrazovanih i stručnih ljudi koji napuštaju Hrvatsku raste iz godine u godinu, jer mladima nedostaje povjerenje u društvo temeljeno na osobnoj odgovornosti, moralnosti, znanju i gospodarskom napretku.Budući da niste naveli, na temelju čega ste utvrdili plagijat (tvrdnja 1), želio bih Vas upoznati s mojim, poprilično različitim pogledom na stvari:Na zaštiti intelektualnoga vlasništva zarađujem (dijelom) svoju plaću, a proces u znanstvenoj publicistici poznat mi je kao uredniku desetak znanstvenih časopisa na području inženjerstva, informatike i menedžmenta. Svoje radove objavljujem s 50-tak koautora sa svih strana svijeta, tako da s tim svojstvima unekoliko zastupam sadašnju svjetsku praksu na ovim područjima.U sporove na meni stranim temama poput filozofije zapravo se ne bih htio miješati, ali u ovome sam slučaju opet namirisao smrad skojevskoga vučjega čopora, koji je lani izgrizao neke meni vrlo drage ministre, tako da sam slučaj razmotrio s mojim skromnim sredstvima.Protokol analize spornoga članka s pomoću softvera Plagscan nalazi se u privitku.Oprostite, ali ja tu ne vidim ništa posebno, osim jedne rečenice od 35 riječi! Kad sam njezine tri glavne sekvence stavio u tražilicu, našao sam milijune pogodaka, slijedom čega je originalnost takve rečenice teško dokaziva.Ja naravno ne isključujem da postoji neki bolji softver, koji nalazi veću podudarnost, ili da ja filozofijski rad naprosto premalo razumijem. Znakovito je da je profesor emeritus Igor Čatić, moj bivši profesor, potpuno neovisno od mene došao do sličnoga zaključka, kojeg je preksinoć iznio u emisiji Otvoreno. Stoga Vas pozivam ovim putem da meni, a i svekolikoj javnosti objasnite kako ste došli do Vašega dalekosežnoga zaključka da je predmetni članak “po definiciji plagijat”, koji se mora žurno sankcionirati.Vaša druga tvrdnja ima slabo uporište jer uspoređujete Barišićev rad duljine točno 2262 riječi s dvije disertacije (70.000 do 100.000 riječi), kod kojih se plagijat zbog duljine teksta puno lakše može dokazati.Vaša treća tvrdnja me razočarala i rastužila jer je dijelom istinita, ali toliko neprecizna, da se stoga može iskoristiti za svakojake manipulacije. Od znanstvenika svjetskoga glasa naprosto očekujem da problem pogodi u sridu: “Mladi (ali i oni bivši mladi) iseljavaju se iz Hrvatske jer su najbolja radna mjesta rezervirana za pripadnike i sluge komunističke oligarhije”. Bez lustracije nema Kroacije ili tako nekako!U tome se pogledu još ništa promijenilo nije od onog vremena kad sam ja otišao u inozemstvo. Kad čujem ove sadašnje iseljenike, osjećam se kao da mi netko ponavlja što sam ja govorio prije 34 godine. Nedostaju još samo udbini kileri.Budući da ste u uvodu spomenuli „pritisak na članove etičkih odbora” rado ću Vas izvijestiti da sam prije više od dva mjeseca istome ovome Odboru podnio prijavu protiv akademika Rudana, profesora Včeva i dr. Jovanovića, te na nju nisam dobio nikakav odgovor (u privitku). Akademik Silobrčić nije mi čak mogao reći ni kad bi moja prijava mogla biti uzeta u razmatranje.Slobodno pitam kakvo je Vaše stručno mišljenje kao znanstvenika na području medicine o mojoj prijavi? Isto tako ne bih bio razočaran ako biste se očitovali o dijametralno različitome postupanju dotičnoga odbora u slučajevima sadašnjega i bivšega ministra znanosti i obrazovanja.Sa štovanjemDr. Josip StjepandićOleanderweg 2564625 Bensheim____________________________________________________________ ____________
PROSTEP AG, Dolivostraße 11, D-64293 Darmstadt
HR: Amtsgericht Darmstadt, HRB 8383
Vorstand: Dr. Bernd Pätzold (Vorsitz), Reinhard Betz
Aufsichtsrat: Dr. Heinz-Gerd Lehnhoff (Vorsitz)
_______________________________________
Nema komentara:
Objavi komentar